Koja je razlika: Astronomski i klimatološki početak zime?

Mjesec prosinac/decembar označava pravi početak zime. Međutim razlikujemo datumski početak godišnjeg doba, astronomski i klimatološki, odnosno meteorološki.

Godina je podijeljena na različita razdoblja godišnjih doba. Njih karakteriziraju određena astronomska, klimatska ili meteorološka, kao i fenološka svojstva. S kalendarskim početkom zime, obično na 21. ili 22. prosinca/decembra, sunce doseže najjužniju točku na svojoj prividnoj putanji na nebu - zimskog solsticija.

Ovo se naziva i astronomski početak zime. Sunce je tada točno 23,5 stupnjeva južno od ekvatora okomito na nebo. To znači da je sunce na najnižoj točki iznad horizonta na sjevernoj hemisferi. Na južnoj hemisferi, pak, to je najdulji dan u godini i u isto vrijeme počinje kalendarsko ljeto. Ove godine zimski solsticij pada 21. prosinca, a astronomska zima traje do 20. ožujka 2025. Nakon 21. prosinca i naši će dani postati dulji!

Dan kada počinje zima varira, jer kalendarska godina ima 365 dana. Međutim, astronomska godina ima 365 dana, 5 sati i 49 minuta. Kako bi se nadoknadila razlika, prijestupna godina nastupa svake četiri godine. Početak zime ne pada uvijek na isti kalendarski dan. Stoga se početak zime može razlikovati za jedan dan. Međutim, astronomski, a time i kalendarski početak zime obično pada 21. prosinca. 

Meteorološka zima, za razliku od astronomske, pripisuje se cijelim mjesecima prosincu, siječnju i veljači. Meteorološki gledano, zima počinje 1. prosinca, jer je iz statističkih razloga meteorolozima uvijek bilo lakše, pogotovo na početku znanosti, godišnjem dobu odrediti puna tri mjeseca.

To olakšava usporedbu vremenskih podataka kroz dulje vremensko razdoblje i da bismo objektivno opisali klimatska obilježja nekog područja obrađujući meteorološke podatke dobivene motrenjima na meteorološkim postajama. Kod nas se pod meteorološkim i klimatološkim kreterijem podrazumijeva isti princip.

Meteorološka jesen dakle završava 30. studenog. Ovu je definiciju izradila Svjetska meteorološka organizacija (WMO). Općenito, proljeće, ljeto, jesen i zima u meteorologiji uvijek počinju na isti dan:

Postoji još jedan kriterij, kojim se pokušava prikazati promjena godišnjih doba prema raspodjeli temperatura na godišnjoj razini. Tako se u nekim zemljama klimatološki kriterij razlikuje od meteorološkog. Klimatološki kriteriji za godišnja doba određuju se kombinacijom raspodjele srednjih dnevnih i maksimalnih temperatura po mjesecima prema izmjerenim podacima stanica/postaja.

Joše jedan način utvrđivanja zime je takozvana fenološka metoda. Početak zime ovisi o pojavama u prirodi. Promatrajući biljke, iz razvojnog stadija raznih biljaka odmah se zaključuje početak zime. Fenološki početak zime ovisi o vremenu, mikroklimi okoliša te geografskoj širini i dužini; događa kasnije u gradovima nego u ruralnim područjima; počinje kasnije na jugu nego na sjeveru.