Vijesti o vremenu - Pratite vrijeme uživo

Istraživački brod “Polarstern” vraća se s Arktika 1. listopada. Znanstvenici na njemačkom brodu ispitivali su, među ostalim, kako klimatske promjene utječu na morski led. Njihovom dolasku ove godine već prethode pozitivne vijesti.

Naslovi kao što su "Najtopliji srpanj na svijetu otkad se bilježi" i "Rekordna vrućina u Atlantiku" nagovijestili su topljenje arktičkog leda ovog ljeta. Ali led na Arktiku ove je godine uglavnom bio pošteđen takvog čudnog vremena.

Tako javljaju znanstvenici s istraživačkog broda Polarstern koji se uskoro vraća u Njemačku.

Početkom kolovoza Polarstern je krenuo prema Sjevernom polu. Pod vodstvom Instituta Alfred Wegener za istraživanje mora i pola (AWI), oko 50 istraživača prikupilo je uvide u učinke klimatskih promjena na Arktiku.

Kako je izvijestila ravnateljica AWI-ja i voditeljica ekspedicije Antje Boetius, poseban vremenski fenomen spriječio je ovo ljeto rekordno topljenje arktičkog leda.

Putanja i učestalost područja niskog tlaka uzrokovali su potpuno drugačije kretanje leda od onoga do kojeg bi zapravo doveo takozvani transpolarni drift. Led iz sibirskog područja ostao je skupljen i sabijen umjesto da pluta i topi se.

Time je jasno da vrijeme također utječe na razvoj morskog leda i da klimatske promjene nisu isključivo odgovorne za topljenje leda. Ali to također znači, prema Boetiusu: "Ako vremenski fenomeni budu nepovoljni, mogli bismo biti pogođeni velikim područjima bez leda mnogo ranije nego što se očekuje."

Od početka satelitskih snimanja 1979. godine, na Arktiku su nestala ogromna područja leda. Iako je pad usporen od 2007., klimatski modeli predviđaju da će za nekoliko desetljeća Arktik ljeti biti potpuno bez leda.

Pred nama su sunčani dani, ujutro svježe sa maglom. Danju toplije. Sve u znaku anticiklone. Ostaje li tako cijeli tjedan?

U utorak uz povećanu oblačnost u gorju i na zapadu unutrašnjosti može pasti još malo kiše prijepodne. Kasnije će se i ovdje razvedriti. Na Jadranu pretežno sunčano, ali i dalje uz umjerenu i jaku buru, podno Velebita olujna. Temperatura zraku danju od 24°C do 29°C/30°C.

Narednih dana, sve do vikenda, pretežno sunčano, sa smirivanjem vjetra rast će vjerojatnost za jutarnje magle. Danju iznadprosječno toplo, na kopnu preko 25°C, a na Jadranu lokalno oko/preko 30°C - miholjsko ljeto. Krajem tjedna je moguć prodor svježeg zraka, ali pošto prognostičke karte još nisu sigurne, bit će o tome riječi narednih dana.

U utorak ujutro/prijepodne uz pojačanu oblačnost još ponegdje je moguća slaba kiša ili rosulja, zatim razvedravanje u većini mjesta. Na jugu pretežno sunčano. Maksimalna temperatura od 22°C do 27°C/28°C na jugu. Slijede sunčani i ugodno topli dani, sa temperaturama često između 25°C i 30°C, ujutro uz maglu.

U utorak prijepodne uz pojačanu oblačnost još ponegdje je moguća slaba kiša ili rosulja na sjeveru zemlje, zatim smanjenje oblačnosti. Na jugu pretežno sunčano. Maksimalna temperatura od 18°C do 30°C na jugu. Slijede sunčani i ugodno topli dani, sa temperaturama često između 22°C i 30°C, ujutro uz maglu na sjeveru.

Sinoć, 24. rujna, je polarna svjetlost viđena na mnogim mjestima u Njemačkoj. Ona je bila vidljiva čak do Alpa. Kako nastaje polarna svjetlost.

Spektakl u boji od sjevera do juga: Od nedjelje navečer pojavljuju se brojne fotografije polarne svjetlosti s mnogih mjesta na Sjevernom i Baltičkom moru sve do Alpa.

Web kamera čak prikazuje nebeski spektakl iznad planine Säntis u Švicarskoj. Šareni svjetlosni fenomeni rijetko se mogu vidjeti ovako daleko na jugu.

Sjeverna ili polarna svjetlost se može vidjeti golim okom kada je solarna aktivnost jaka, kao što je trenutno slučaj. Posebno veliki broj čestica plazme sa Sunca je stigao noću. Ovaj će priljev ponovno oslabjeti u utorak navečer, smanjujući šanse za pojavu polarnnog svjetla.

Međutim, u stvarnosti polarna svjetlost nije tako intenzivna kao što se čini na slikama. S jedne strane, vrijeme ekspozicije je duže za fotografije, a s druge strane, naše oči gotovo da ne mogu prepoznati boje u mraku. Tek kada se oči potpuno priviknu na tamu, može se primijetiti jarko svjetlucanje.

Sunce je odgovorno za polarno svjetlo, neprestano izbacujući plazmu u svemir. Ta se plazma sastoji od nabijenih čestica koje putuju svemirom prema Zemlji kao solarni vjetar.

Tamo pogađaju magnetsko polje našeg planeta i, ovisno o jačini oluje čestica, masovno ga deformiraju. Pali se takozvana geomagnetska oluja.

Magnetsko polje, deformirano naletom sunčevog vjetra, skreće nabijene čestice duž linija polja prema sjevernom i južnom polu. Tamo konačno zarone u zemljinu atmosferu.

Kada se sudare s molekulama zraka u gornjoj atmosferi, prenose dio svoje energije. Posebno se molekule kisika i dušika ioniziraju i svijetle.

Nakon jesenjeg vikenda, početak novog tjedna donosi stabilnije vrijeme, postupno toplije, ali uz svježa i maglovita jutra. Slabi i bura na Jadranu.

U ponedjeljak postupna stabilizacija, na Jadranu iako slabi i dalje umjerena i jaka bura (podno Velebita i olujni udari). Na Jadranu i pretežno sunčano, a na kopnu uglavnom prijepodne ponegdje sa kišom ili rosuljom, poslijepodne smanjenje oblačnosti. Najviša temperatura od 23°C do 29°C/30°C lokalno u Dalmaciji.

Do četvrtka pretežno sunčano, uz jutarnje magle i svježa jutra. U utorak uz povećanu oblačnost u gorju, prijepodne, može pasti još malo kiše. Temperatura u porastu, te će ponovno biti iznadprosječno toplo, sa temperaturama na kopnu preko 25°C, na Jadranu ponegdje i oko/preko 30°C.

U ponedjeljak tek malo toplije, pretežno oblačno, ponegdje sa kišom, prema kraju dana smanjenje oblačnosti na sjeveru, na jugu i sunčani intervali. Maksimalna temperatura od 14°C do 25°C na jugu. Narednih dana većinom suho, pretežno sunčano i toplije.

U ponedjeljak na jugu sunčanije, u unutrašnjosti pretežno oblačno, povremeno sa kišom i pljuskovima, na jugu moguće i sa grmljavinom. Maksimalna temperatura od 13°C do 28°C. Narednih dana stabilnije, sa više Sunca i toplijim vremenom.

Izražena promjena vremena, već noću na subotu donijela je obilne oborine. U subotu se val grmljavinskih pljuskova pomjerao dalje na jugoistok. Na Jadranu pijavica.

Kako je i najavljeno, obilne oborine su zahvatile dijelove Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Noću na subotu su bili izraženi grmljavinski pljuskovi, u nekim mjestima je do jutra palo oko 100 litara kiše. Danju su se oborine premještale sa sjeverozapada Bosne i srednjeg Jadrana dalje na jug-istok.

Obilne oborine su poplavile ceste i ulice u dijelovima Splita, Mostara i Sarajeva. Prolazno je bilo jakog vjetra koji je rušio stabla i pravio materijalne štete, a ponegdje je bilo tuče/grada.

Linija jakih oborina se premještala od Sicilije, preko juga i srednje Italije, gdje je također bilo tuče i obilnih oborina, pa sve do Mađarske. A na njenom putu se formirala pijavica koja je zahvatila je područje Palmižane, kod Hvara, napravivši manju materijalnu štetu.

Osjetno je osvježilo. Tako je u nekim mjestima u petak bilo vruće, sa 30°C ili preko, a već u subotu temperatura na sjeverozapadu je iznosila oko 17°C, kao što je bio slučaj sa Banjalukom. U isto vrijeme u Sarajevu je najviša dnevna temperatura bila za 29°C, a u Mostaru 30°C.

Šireći se dalje na jugoistok hladna fronta je donijela jako nevrijeme koje je prouzrokovalo poslijepodne obostrani ispad dalekovoda u Sremskoj Mitrovici i Šidu, u Srbiji, bez struje je ostalo je 11.000 domaćinstava na teritoriji Šida.

Prema raspoloživim informacijama pala su tri dalekovodna stuba usljed olujnih i orkanskih udara vjetra.