Tip nevremena: Što je to superćelija?

Tip nevremena
Što je to superćelija?

Postavke za vanjski sadržaj

Superćelije su najopasnije grmljavinske oluje. Prolomi oblaka, velika tuča i ekstremne oluje su intenzivne nuspojave. Karakteristična značajka superćelije je rotirajući vrtlog unutar oblaka.

Od grmljavinskih oluja, superćelije su najrjeđi tip grmljavinske oluje, ali imaju veliku sklonost stvaranju loših vremenskih uvjeta: intenzivne oborine, vrlo veliku tuču/grad, olujne/orkanske udare vjetra i ponekad tornada.

Potrebni uvjeti za nastanak grmljavinskog nevremena su dovoljno topao, vlažan zrak u dubokim slojevima atmosfere, što veći pad temperature s visinom i uzdizanje koje omogućuje da grmljavinsko nevrijeme uopće nastane.

Superćelija ima široki gornji dio "nakovnja" koji vjetrovi s gornje razine razvlače poput pamuka, dok je donji dio nakovnja široko rastegnut vjetrovima s niske razine. Ono što superćeliju čini jedinstvenom od svih drugih vrsta grmljavinske oluje je to što sadrži duboku i postojanu rotirajuću uzlaznu struju koja se naziva mezociklon.

Ovaj mezociklon izvlači topao, vlažan zrak s tla i potiskuje hladan suhi zrak, i to je ono po čemu su superćelije jedinstvene od svih drugih vrsta grmljavinskih oluja.

Osim standardno potrebnih uvjeta za grmljavinsko nevrijeme (nestabilni uvjeti uz dovoljno energije, topli i vlažan zrak u dubokim slojevima atmosfere, izvor uzgona), superćelije zahtijevaju jako "skretanje", smicanje, vjetrova, što znači da se vjetrovi okreću u smjeru kazaljke na satu s visinom, različitom brzinom.

Šta su ćelije u meteorologiji?

Pod ćelijom se smatra obični kumulus ili manji kumulonimbus, ako je gibanje unutar donja 4km jako (preko 10m/s) stavaraju se multićelije, sastavljene od više jediničnih kumulonimbusa, ponekada tvore tzv. gust front. Superćelijske grmljavinske oluje su posebna vrsta jednoćelijskih grmljavinskih oluja sa rotirajućim uzlaznim strujanje, koje mogu trajati mnogo sati.

Snažno uzlazno strujanje uzrokuje okomito naginjanje rotirajućih dijelova zraka unutar grmljavinske oluje. Na primjer, prizemni vjetar može biti s jugoistoka, vjetar na srednjim razinama bit će s jugozapada, a vjetrovi na višim razinama bit će sa sjeverozapada. Smicanje vjetrova s visinom pomaže grmljavinskoj oluji da razvije svoju najbitniju komponentu - mezociklon.

U svojoj bazi superćelije mogu doseći promjer do 50 km, te narasti u visinu od preko 10 km, protežući se iznad granice troposfere.

Brzina kojom se kretala superćelija 31. svibnja, u blizini Našica u Slavoniji, je bila 30-40km/h, dosegla je visinu do nekih 15km, gornja temperatura oblaka bila oko -60°C. Kretala se od Požege, u blizini Našica, sve do Belog Manastira, a naknadne analize će pokazati točnu putanju i duljinu, te eventualnu nastalu štetu.

Ispod superćelije često je vidljiva i rotacija oluje, koja se pojavljuje kao spušteni, rotirajući oblak, nazvan Wall Cloud, formiran ispod baze bez kiše i/ili ispod glavnog olujnog tornja uzlaznog toka, što je vidljivo i na prethodnim slikama iz okoline Našica.

Više o daleko razornijoj superćeliji koja je 2023. godine 13. srpnja pogodila Hrvatsku i ostatak regije pročitajte u nastavku:

Superćelija putovala 15h,zrno leda 14cmpročitajte više

Vrijeme & Radar urednički tim

Više o temi