Polarni vrtlog i pogrešno tumačenje, redovna pojava

Polarni vrtlog je fenomen koji nastaje svake godine krajem avgusta/kolovoza i privremeno se završava u maju/svibnju naredne godine. Ima li razloga za strah i loše vrijeme?

Pojavile su se infomracije u medijima da dolazi polarni vrtlog (polar vortex - PV), aludirajući da će izazvati loše vremenske uvjete nad Europom. Što je tačno?

Kao što je spomenutno u uvodu, polarni vrtlog se "rađa" krajem ljeta, i "umire" krajem proljeća - baš onda kada dani počinju biti duži i sve hladnije na sjevernoj hemisferi i obratno. Stoga se da zaključiti da posljedica smanjenja kuta Sunca, noći postaju dulje, što omogućuje manje zagrijavanje polarnih područja, odnosno zrak se sve više hladi i utiče na stvaranje PV.

Povećana temperaturna razlika između tropskih i suptropskih područja dok se velika ciklonalna cirkulacija počinje razvijati od površinskog sloja atmosfere, pa sve daleko u stratosferi (iznad 10km visine, sve do preko 50km). Oko polarnog vrtloga kruži snažna mlazna struja, koja sprječava prelijevanje iznimno hladnog zraka iz Sjevernog pola prema srednjim geografskim širinama.  

Tijekom proljeća Sunce sve više obasjava sjevernu hemisferu, dan je duži i apsorpcija sunčevog zračenja od strane ozona počinje zagrijavati polarnu stratosferu. Ovo zagrijavanje na kraju uzrokuje nestanak vrtloga zajedno s mlazom strujom na tim visinama.

Međutim, ovom procesu pomažu valovi planetarnih razmjera koji se šire iz troposfere. Koji nekada i u hladnom dobu godine, zajedno sa još nekim faktorima, mogu utjecati na slabljenje polarnog vrtloga i "izbijanje" iznimno hladnog zraka prema južnim dijelovima sjeverne hemisfere. Te možemo zaključiti:

No, pored jednog od važnijih faktora, nije i presudni da samo slab polarni vrtlog donosi zimu Europi i tako Balkanu ili da su uvijek blagi uvjeti kada je polarni vrtlog jak. Atmosfera je složena i tako se ne mogu pojednostaviti prognoze, jer utiču i drugi faktori, koji dalje raspodjeljuju tlak zraka, kretanje vjetrova, kretanje hladnog/toplog zraka, kretanje vlage i tako dalje.

Jačinu vrtloga, najjednostavnije rečeno, promatramo preko jačine vjetrova na 30km visine, koji okružuju vrtlog. To je razina od 10hPa na prognostičkim kartama za predstavljanje stratosferskih slojeva. Prema nekim istraživanjima, širenje snježnog pokrivača nad Sibirom, koji ove godine ima trenutno zamjetnu stopu, može biti prediktor slabog PV-a u nastavku sezone.

U ovom ranom razdoblju jeseni vrtlog se formira i postpuno jača, a ove sezone je bio neobično slab, blizu ili rekordno slab, cijeli rujan, pa čak i listopad. U narednom periodu se očekuje njegovo jačanje. Utjecaj polarnog vrtloga u ovako ranom periodu njegovog razvoja na vremenske uvjete prostora Balkana se ne može tek tako povezati kako se navodi u u nekim medijima i na društvenim mrežama.