Smog: Dim i magla. Kako nastaje opasno zagađenje?

Smog se odnosi na sloj izmaglice, uglavnom iznad velikih gradova, koji se sastoji od mješavine ispušnih plinova i drugih čestica prljavštine u zraku i magli.

Urbana područja posebno su izložena riziku od smoga zimi. Riječ smog dolazi iz dvije riječi engleskog jezika smoke (dim) + fog (magla). Izraz je nastao u maglovitom Londonu, razlog za to se nalazi u nastavku teksta.

Pod smogom se podrazumijeva povećana koncentracija onečišćujućih tvari u blizini tla u vremenskim uvjetima s malim miješanjem slojeva zraka, u kombinaciji sa stvaranjem izmaglice ili magle. Onečišćenje zraka, poput prašine, djeluje kao kondenzacijska jezgra.

Dim se uglavnom sastoji od čađe, sumpornog dioksida i prašine. Izvori su elektrane, ložišta na drva i vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem. Smog se obično smatra štetnim za zdravlje.

Za nastanak smoga zaslužna je temperaturna inverzija. Pri normalnim uvjetima, u nižim slojevima (troposferi) temperatura opada sa povećanjem nadmorske visine (niži predjeli topliji od planina). U inverziji, događa se suprotna pojava da temperatura raste sa povećanjem visine (planine toplije od nizina).

Inverzija se prvenstveno javlja u zimskim vremenskim uvjetima visokog tlaka. Može se postići na sljedeće načine:

Kako je hladni zrak gušći, stoga i teži, on uvijek ostaje ispod lakšeg toplog zraka u uvjetima slabog vjetra. U tom slučaju nema miješanja ili izmjene između ovih zračnih masa, može se zaključiti, dakle, da inverzija predstavlja neku vrstu barijere (pogledati početnu sliku).

Različitim kemijskim reakcijama unutar onečišćenog sloja zraka nastaju sekundarne tvari koje, kao i same tvari, mogu oštetiti biljke, zgrade, te izazvati iritaciju dišnih putova i očiju kod ljudi. Temperaturna razlika zna biti oko 10°C, na malim razdaljinama i razlikama u nadmorskim visinama.

Navedeni uvjeti za stvaranje smoga su bili ispunjeni počekom 2023. godine u nekim gradovima regije. Tako je u Sarajevu zbog višednevnog smoga, veliki broj stanovništva se žalio na probleme sa respiratornim organima. Inače, najviše dana sa maglom u ovom gradu tijekom siječnja je bilo 1964. godine sa čak 25 dana.

Vlast u gradu je uvela i mjere - zabrane kretanja automobila čiji dizel motori imaju normu EURO 2 i manju, vršila se kontrola poštivanja mjera smanjenja temperature u prostorijama koje se zagrijavaju. Za nepoštivanje mjera naveden su bile kazne 250€-2500€.

Teška je situacija bila i u Pljevljima, rudarski grad na sjeveru Crne Gore. Stanovništvo je spas tražilo na obližnja osunčana izletišta na većim visinama. Vlada je 4. siječnja najavila urgentne, kratkoročne mjere u vidu nabavki maski i subvencija računa za struju.

London je bio poznat po vrlo velikoj količini smoga koja ja u prošlosti odnijela mnogo žrtava. Sve je počelo u kasnim 1700-im godinama početkom industrijske revolucije – brojni plinovi iz tvornica izbacivale su ogroman broj čestica koje su same po sebi mogle biti otrovne.

Zagađivači u zraku mogu djelovati kao katalizatori za maglu, jer se voda „lijepi“ za sitne čestice stvarajući zagađenu maglu ili smog.

Posebno je čuvena 1952. godina (5.12.-9.12.) kada je nakon hladnih dana sa snijegom na tlu nadvila se anticiklona (pogađate - uvjet za temp. inverziju), a kako bi se stanovništvo ugrijalo, trošilo je puno uglja, a i dim iz dimnjaka tvornica je ostao zarobljen iznad/u gradu.