Suprotno ustaljenom mišljenju, kišna kap nema oblik suze. Zbog strujanja zraka, dok pada, ona poprima različite oblike. Kojom brzinom pada? Koje veličine?

Oborina koja se kod nas pojavljuje u svim godišnjim dobima na zanimljiv način poprima oblik, iako ne tako atraktivan kao pahulje snijega. Visoko u atmosferi, kapljice vode formiraju se oko čestica dima i prašine u sfernom obliku zbog površinske napetosti vode, koja tjera kap da poprimi najmanju površinu.

Dok se te kapljice sudaraju jedna s drugom, spajaju se i postaju dovoljno teške da padnu. Dok padaju, sudaraju se s obližnjim kapljicama i nastavljaju dobivati ​​na veličini. Kako postaju veće, i ubrzavajući se pri padu, na kapi kiše utječe otpor zraka na donju stranu njezine površine, koji iskrivljuje sferični oblik i tada izgledaju poput peciva za hamburger.

Protok zraka na dnu kapi vode veći je od protoka zraka na vrhu. Na vrhu male smetnje cirkulacije zraka stvaraju manji tlak zraka. Površinska napetost na vrhu omogućuje kišnoj kapi da ostane sferičnija dok dno postaje spljoštenije. Pri većim dimenzijama kapi, ona poprima oblik želea zbog većeg utjecaja otpora zraka, što kasnime može dovesti do postepenog dijeljenja na manje kapi.

Jednom kada veličina kišne kapi postane prevelika, s vremenom će se u atmosferi ponovno raspasti na manje kapi. Ovaj put površinska napetost se gubi i velika kišna kap prestaje postojati. Znači raspada se kad naraste, iako rijetko, do oko 7 milimetra ili više, zbog sve većeg otpora zraka pri padu.

Što je uzlazna struja u oblaku jača (npr. kod grmljavinskih oluja kada su oblaci visokog vertikalnog razvoja), dulje su kapi izložene procesima rasta, pa mogu postati veće, slično kao i kod stvaranja tuče. Kod pljuskova veličine kapi su do 6 milimetara.

Prema radarskim mjerenjima najmanja kapljica u oblicima je 0,1mm i teška pedeseti dio grama, a pri 7 milimetara masa je do 4,2 grama. Kišna kap može imati spomenuta dva primarna oblika, ali ovisno o tome na kojem se dijelu ciklusa deformacije nalazi ili gdje se nalazi na svom putu do tla, možete pronaći u različitim oblicima i veličinama, pa tako i masama.

Teško je odrediti točnu brzinu, jer ovisi od visine sa koje kap pada, njihove veličine i strujanja vjetra. Velike kapi kiše mogu dostići maksimalna brzinu do 10m/s ili 36 km/h. Stoga ako kap pada sa 4 km visine, kapi je potrebno da padne do 7 minuta.

Kada kap pada s slavine, njena površina se drži na predmetu sa kojeg visi, stvarajući tanak rep. Gravitacija uzrokuje nakupljanje vode u donjem dijelu kapi, stvarajući trbuh.

Drugi promjer je dok kap klizi po listu drveta, stvara se trenje koje izaziva zadržavanje repa na površini lista, dok se većina vode koncentrira na dnu kapi.