Europa je doživjela iznimno hladan siječanj/januar. S prosječnom temperaturom od minus 2,34 stupnja, bio je to najhladniji siječanj od 2010. Nije pogođena samo srednja Europa i dio južne Europe. Hladno vrijeme i snijeg uzrokovali su velike probleme u zapadnoj, južnoj i istočnoj Europi.

Poplave su se dogodile i u Italiji, zapadnom Balkanu, Ujedinjenom Kraljevstvu i na Pirinejskom poluotoku.

Uzrok hladnog vremena bio je takozvani blokirajući vremenski obrazac. Snažan sustav visokog tlaka iznad sjeverne i sjeveroistočne Europe više je puta usmjeravao hladni kontinentalni zrak prema zapadu, dok je blagi atlantski zrak jedva probijao. Privremeno oslabljeni polarni vrtlog dodatno je olakšao prodor arktičkog hladnog zraka.

Globalno gledano, slika je sasvim drugačija: unatoč hladnom vremenu u dijelovima sjeverne hemisfere, siječanj 2026. bio je peti najtopliji u svijetu od početka mjerenja.

To je uglavnom bilo zbog činjenice da je Arktik u isto vrijeme bio topliji od prosjeka. To se, pak, uklapa u ukupnu sliku: dok se hladni zrak kretao prema Europi, Arktik je često bio prekriven blažim zračnim masama.

Takvi se obrasci često javljaju kada je polarni vrtlog poremećen. Sukladno tome, opseg morskog leda također je bio znatno ispod prosjeka. To je pogoršano toplinskim valovima na južnoj hemisferi, koji su povisili globalne temperature.