Fenomen brzog rasta noćne temperature, neobično toplo 29°C-35°C

Vrlo neobično je porasla temperatura noću na preko 30 stupnjeva, dok je u blizini bilo pljuskova i grmljavine. Da li je razlog „feniranje“ ili toplinski udar?

U petak, 23. lipnja, je u dijelu Slavonije, istoka Bosne i gravitirajućem dijelu Srbije krajem dana i početkom noći došlo do, ponegdje i naglog, porasta temperature, umjesto da opada. Sa sjeverozapada se približava fronta, koja je sa sobom donosila lokalne pljuskove i grmljavinu, ali i jake udare vjetra.

Temperatura se kretala u rasponu od 29°C do 34,5°C, koliko je izmjereno u Loznici, u 20.30h. U 20h u ovom gradu je bilo "svega" 28°C. Balon toplog zraka je uočljiv i na našoj aplikaciji, prikazano na slici iznad. Što može biti razlog brzom rastu temperature ovako kasno?

Uzet ćemo za primjer Loznicu, gdje je ovaj topli balon najizraženiji. Dok je rasla temperatura, meteorološka stanica je bilježila i jačanje južnog-zapadnog vjetra sa udarima do 54km/h. Ovaj smjer vjetra dolazi sa viših predjela prema gradu, kako se zrak spušta sa prepreke, on se zagrijava – poznato kao efekt fena.

Noću pri vedrom nebu, tlo se hladi, ali ovog puta postojala oblačnost. Kao rezultat toga, slojevi zraka u blizini tla nisu se tako brzo ohladili i feniranje nije bilo blokirano takozvanim jezerima hladnog zraka. Zrak je po visini bio topao i spuštanjem preko prepreka se zagrijava 1 stupanj na svakih 100 metara. Međutim, da li se mogao toliko zagrijati zrak?

Vjerojatno je ovdje utjecao još jedan fenomen. Ranije smo objasnili kako nastaje virga, ovo je vrlo bitno i za objašnjenje u ovom slučaju. Kako je te noći rasla temperatura, naglo je spala vlažnost zraka na oko 30% (poslije ovog perioda vlažnost je bila oko 70%). Radi se o vrlo suhom zraku. Prognostički modeli tog dana davali su suh i vruć zrak u nižim slojevima atmosfere, pri tlu.

Feniranje je dodatno osušilo zrak, čime je potpomoglo da se na kraju dodatno podignu temperature. Spomenuli smo da se približavala fronta sa oblacima, pljuskovima i grmljavinom, ali kako se približavao sustav Loznici jačina oborina je slabila.

Naša aplikacija pokazuje da pada kiša u ovoj regiji, ali meteorološke stanice nisu zabilježile oborine. Šta se dešava?

Oborine koje su padale iz oblaka nikada nisu stigle do tla zbog izuzetno suhog zraka. One počinju isparavati uzrokujući hlađenje zraka ispod baze oblaka. Kako se zrak hladi, postaje gušći u usporedbi sa okolinom. On se počinje spuštati velikom brzinom prema tlu. No, sva oborina isparava dok dublje ulazi u suhi zrak. Kako i ovaj silazni zrak postaje suh, ne može se više hladiti isparavanjem, ali se on zbog zamaha koji je dobio (utjecajem sile gravitacije) nastavlja spuštati prema tlu.

Spuštanjem ovog zraka stvara se kompresija, povećava se tlak zraka, tako dolazi do zagrijavanja zraka (adijabatsko zagrijavanje). Kada se ovaj zrak spusti do površine širi se vodoravno u različitim smjerovima i može izazvati vrlo jake udare vjetra. Ovo izaziva brzo povećanje temperature na tlu.

Toplinski udari uglavnom se javljaju u kasno proljeće i ljeto. Proljetne i ljetne grmljavinske oluje općenito su povezane s dnevnim zagrijavanjem, a ove navedene grmljavinske oluje počinju slabiti tijekom večernjih sati, jer gube svoj glavni izvor energije. U skladu s tim, obično možete očekivati da će se toplinski udari pojaviti u večernjim satima ili tijekom noći.