Kako nastaju pljuskovi?

Nakratko mokro
Kako nastaju pljuskovi?

Postoje kišni, tučni, sugradni i snježni pljuskovi. Promatrani izdaleka, pljuskovi izgledaju poput zavjesa, zastora ili oborinskih pruga.

Pljusak je kratkotrajan i lokaliziran. Pljuskovi su posebno česti poslijepodne. U to vrijeme kumulusi su dovoljno visoki da se formiraju kristali leda. Oni zatim padaju na tlo kao kiša. Kako nastaju, pročitajte u nastavku.

Pljusak se definira kao oborina uglavnom kratkog trajanja (maksimalno 45 minuta) koja potječe od tipičnih kumulusnih oblaka. Područje oborina je usko ograničeno, obično manje od 10 četvornih (kvadratnih) kilometara.

Jeste li znali?

Pljuskovi se javljaju osobito poslijepodne. Tada su oblaci (konvektivni tornjevi) dovoljno razvijeni u visinu da se u njima počinju stvarati ledeni kristali. Oni zatim padaju prema tlu kao kiša.

Nakon prekrasnog početka dana, često se pojave oblaci koji se poslijepodne razvijaju u pljuskove. Oni nastaju jer sunce zagrijava tlo, što zauzvrat zagrijava slojeve zraka blizu tla. Međutim, to ovisi o sastavu tla, nagiba Sunca, odnosno dobu godine.

Razlike između kiše i pljuskovapročitajte više

Tamne površine zagrijavaju se brže od svijetlih. Stoga postoje područja gdje se zrak zagrijava više od okolnog zraka. To stvara džepove ili mjehure toplog zraka i pokreće konvekciju. To znači da se zrak diže i hladi dok se diže. Ta temperaturna razlika iznosi otprilike 1 stupanj Celzija na 100 metara.

Okolni zrak također postaje hladniji s porastom visine. Sve dok zračni mjehur toplog zraka ima višu temperaturu od okolnog zraka, nastavlja se dizati. U nekom trenutku uzlazni zračni mjehurić se toliko ohladi da zrak postaje zasićen vodenom parom. Na kraju vodena para kondenzira na sitnim aerosolnim česticama i nastaju male kapljice od kojih su sastavljeni kumulusi (gomilasti oblaci).

Turublencije u oblacima

Što je veća temperaturna razlika između tla i viših slojeva zraka, to se oblaci razvijaju više po visini. Kada oblaci dosegnu određenu visinu, u njihovoj unutrašnjosti nastaju kišne kapljice ili ledeni kristali. Kad postanu dovoljno teški, počinju padati prema tlu. Sitna ledena zrnca pritom se tope prolaskom kroz toplije slojeve zraka, pa u nižim slojevima prevladava kiša.

U večernjim satima, kako se zrak hladi, konvekcija slabi i postupno prestaje. Pljuskovitim oblacima tada nedostaje dotok toplog zraka odozdo pa se raspadaju. Osobito snažni pljuskovi ukazuju na izražene turbulencije unutar kumulonimbusa (grmljavinskog oblaka). U takvim oblacima uzlazne struje mogu doseći brzine od 10 do 50 metara u sekundi (36-180km/h).

Sumirano, pljusak (konvektivna padavina) nastaje kada su ispunjena tri uvjeta:

Mehanizam podizanja (Sunce, fronta, planine), koji pokreće stvaranje grmljavinskog oblaka;

Topao i vlažan zrak pri tlu, dovoljno vlage za stvaranje čestica oblaka kao rezultat kondenzacije;

Nestabilna atmosfera (hladniji zrak iznad toplog), atmosfera je najnestabilnija kada je vrlo topao, vlažan zrak u donjim slojevima prekriven hladnijim zrakom. To omogućuje toplijem, lakšem zraku da se diže prema gore zbog Arhimedovog efekta.

Više o temi