Koliko je oblačno? Osmatranje oblačnosti, tehnička pomagala

Što je naoblaka, kako se određuje količina naoblake, koja se tehnička pomagala koriste za određivanje stupnja pokrivenosti i visinu baze oblaka - pročitajte u nastavku.

Naoblaka ili oblačnost predstavlja ukupnu pokrivenost neba oblacima, odnosno veličina oblačnog sloja u odnosu na cijelo nebo. Nije bitno je li oblak visok ili tanak.

Oblačnost se izražava u desetinama (sinoptička metorologija) i u osminama/oktama (klimatologija, međunarodna razmjena podataka). Oblaci su posebno važni jer slabe Sunčevo zračenje, sprječavaju insolaciju, smanjuju zračenje Zemlje, a iz njih mogu padati oborine.

Ljeti oblačan dan znači manje vruće, zimi manje hladno, nekada je to spas za biljke u proljetnim mjesecima od kasnog mraza. Putanja zrakoplova nekada ovisi od oblaka, izbjegavaju olujne oblake, kumulonimbuse, a niski oblaci i magla mogu ometati slijetanje.

Ako je nebo "vedro" ukupni stupanj pokrivenosti je 0/8, bez i najmanjeg oblačka. Kada kažemo "potpuno oblačno" stupanj pokrivenosti neba oblacima je 8/8. Od 3/8 do 5/8 se uglavnom vodi kao djelomice oblačno.

Osim toga tu još jedna okta. Okta 9 se koristi kada samo nebo nije vidljivo (zamračeno nebo). To može biti primjerice zbog niske magle ili mećave i drugih sličnih pojava.

Danas se u meteorologiji oblačnost izražava uglavnom u postocima. Na primjer, ako je nebo 100% prekriveno oblacima, dan je potpuno oblačan. Ako je naoblaka 25% - dan je više vedar nego oblačan. Naoblaka od 0% znači da je vedar dan bez vidljivih oblaka. Stoga se naziva i postotak pokrivenosti neba oblacima.

Raspodjela oblaka u velikim razmjerima najbolje se mjeri iz svemira u vidljivom ili infracrvenom dijelu spektra. Temperature se bilježe s visokom prostornom i vremenskom rezolucijom. Danas se može dređivati ukupni stupanj pokrivenosti, stupanj pokrivenosti pojedinačnih slojeva i visina glavne baze oblaka iz ukupnog skeniranja neba.