Prema novom istraživanju koje je upravo objavljeno, mlazne struje vjerojatno će ubrzati u skladu sa zagrijavanjem Zemlje. To su snažni, uski vjetrovi u gornjoj atmosferi koji upravljaju većim dijelom vremenskih sustava na Zemlji. Stoga je važna njihova brzina.

U studiji koju su proveli istraživači sa Sveučilišta u Chicagu i Nacionalnog centra za istraživanje atmosfere, timovi su utvrdili da će, kako se klimatske promjene nastavljaju, mlazni vjetrovi viših razina, postajati sve jači i brži.

Procjenjuje se da će vjetrovi rasti 2% brže za svaki stupanj Celzijusa topline, pri čemu će najbrži, gornji pojasevi ubrzavati 2,5 puta brže od prosječne brzine vjetra.

Vjerojatno će utjecati na smanjeno vrijeme leta, s obizrom da zrakoplovi nekada koriste smjer vjetra da bi brže stigli do svoje destinacije. Moguća je povećana turbulencija u zraku i potencijalno povećanje pojave loših vremenskih prilika.

Mlazne struje postoje diljem svijeta. To su uski pojasevi ili jaki vjetrovi na velikoj nadmorskoj visini, obično od 10 do 14 kilometara znad površine Zemlje. Mlazna struja (eng. jet stream) kreće se gotovo vodoravno duž gornje troposfere i donje stratosfere.

Krećući zrak od zapada prema istoku, s brzinom vjetra od preko 400 kilometara na sat, svako područje koje "dotaknu" osjeća utjecaj, pridonoseći promjeni temperatura kako se zračne mase kreću, dolazak hladnih prodora ili pak dugotrajne topline, razvoju grmljavinskih oluja...

Mlazne struje nastaju zbog kontrasta između hladnog, gustog zraka na polovima i toplog, laganog zraka u tropima, u kombinaciji s rotacijom Zemlje. Pri zatezanju mlazne struje nastaju dugi valovi koji se također nazivaju Rossbyevi valovi. Obično postoji tri do pet takvih valova koji vijugaju oko Zemlje i tako stvaraju različite vremenske prilike.