Dok se vozimo cestom, često pratimo i mjerenje temperature. Koliko je ona precizna u odnosu na službena mjerenja?

U svojoj najosnovnijoj definiciji, temperatura je mjerenje brzine kretanja molekula plina ili njegove prosječne kinetičke energije. Toplina pobuđuje molekule, uzrokujući njihovo mnogo češće kretanje.

Unatoč tome što gotovo svako vozilo na cesti ima očitanje vanjske temperature negdje na kontrolnoj tabli, automobili su opremljeni termistorima. Razlika između termometra i termistora se svodi na to da jedan koristi živu za mjerenje vanjske temperature, a drugi mjeri temperaturu na temelju promjena u električnim strujama.

Termistor, mjeri promjenu električne struje kao rezultat dodane ili uklonjene topline. Problem nije u samom termistoru vašeg automobila; zapravo, termistori su obično točni.

To je važna komponenta vašeg sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije. Vaš automobil mora znati koliko je vani toplo kako bi vas rashladio uz najmanju moguću količinu energije.

Ovaj temperaturni senzor se ponekad postavlja u prednju rešetku ispred hladnjaka, no također je uobičajeno postaviti senzor ispod jednog od bočnih retrovizora, ili čak ispod branika što je vrlo blizu tla (provjerite i vidite svoje).

Kako su važan parametar za vaš automobila, ovi senzori mogu biti prilično precizni - pa zašto bi očitanje moglo biti nepouzdano ako je položaj senzora zapravo prilično dobar?

Mjerenje temperature ima niz uvjeta da bi ono bilo ispravno, tj. položaj mora biti pažljivo odabran, a o tome možete pročitati na sljedećem linku:

U vašem automobilu na očitanje temperature može utjecati okolno okruženje. Najviše se uzima u obzir toplina koju zrači površina ceste. Službena očitanja temperature bilježe se na prirodnim površinama poput trave. Nikoga neće iznenaditi da površina ceste zrači znatno više topline nego travnati dijelovi. Ako ste ikad hodali bosi plažom ili asfaltom sunčanog dana, vjerojatno ste izravno osjetili povratnu toplinu dok su vam stopala gorjela na vrućoj površini.

Asfalt, kao crna površina, bolje apsorbira dolazno sunčevo zračenje. Brzo se zagrijavaju, podižući temperaturu na samoj površini, tako da su temperature na asfaltu više nego na travnatim ili zasjenjenim površinama i za oko/preko 10 stupnjeva.

Drugi izvori topline zračenja pogoršavaju ovaj problem, s metalnim pločama karoserije vašeg automobila i drugim prometom okupljenim oko vas, što sve povećava očitanje temperature.

Čak i sa svježim zrakom koji struji preko senzora dok vozite, vaš senzor može doživjeti 'toplinu' gdje se senzor i njegovo kućište toliko zagriju da vrijeme koje provedete u kretanju nije dovoljno da se sklop dovoljno ohladi da biste dobili točnije očitanje temperature okoline.

Temperatura tla ili možda vašeg automobila često može pasti nekoliko stupnjeva ispod temperature zraka tijekom vedre noći. To je zato što se površine (npr. asfalt, trava i automobil) prvo ohlade preko noći, a one zatim ohlade zrak iznad njih. To znači da površine obično do jutra imaju nižu temperaturu od zraka i zato možete primijetiti zimi inje na vjetrobranskom staklu čak i ako mjerenja temperature u automobilu pokazuje iznad nule.