Što je vjetar? Kako nastaje?

Vremenske pojave
Što je vjetar? Kako nastaje?

Vjetar nije ništa drugo do gibanje/kretanje zraka. Velike količine zraka u atmosferi teku u fizički određenom smjeru. Kako nastaje?

Jednostavno rečeno, vjetar je kretanje zraka. Osobina vjetra je smjer i brzina. Brzina vjetra može biti vrlo promjenljiva. Vjetar se prvenstveno stvara izjednačavanjem razlika u tlaku zraka. U velikoj mjeri, to se događa između područja visokog i niskog tlaka u atmosferi.

Koja je najveća izmjerena brzina vjetra?

Zvjezdarnica Mount Washington - Upravo je ovdje 12. travnja 1934. izmjeren udar vjetra od 372km/h. To je ostao najveći ikada izmjereni udar vjetra anemometrom na Zemlji sve dok nije primijećen još veći udar vjetra na otoku Barrow u Australiji 1996. sa udarom od 407km/h. Maslenički most: ovdje je izmjeren najjači udar vjetra u Hrvatskoj od 248km/h, 12.12.1998. godine.

Razlike u tlaku su pak uzrokovane temperaturnim razlikama, odnosno sve počinje sa Suncem. Kako Sunce zagrijava zemljinu površinu, zagrijava se i atmosfera, ali zahvaljujući neravnomjernom zagrijavanju - nije jednako zagrijavanje planina, nizina, oceana, ekvatora i polova.

Kako se zrak zagrijava, on se širi i diže, ostavljajući za sobom područje niskog tlaka. Zrak će se kretati iz okolnih područja s višim tlakom kako bi pokušao "popuniti" isticanje zraka, a gibanje/kretanje zraka rezultira vjetrom. Vjetar se javlja i na malim područjima ako su razlike u tlaku zraka na relativno maloj udaljenosti dovoljno velike. Što je veća razlika u tlaku zraka, to je jače kretanje zraka, a time i brzina vjetra.

Zbog Zemljine rotacija zrak ne teče izravno od visokog prema niskom tlaku, već se skreće udesno (na sjevernoj hemisferi). Poznat kao Coriolisov efekt. Vjetar najjače puše tamo gdje je gradijent tlaka zraka najveći.

Jeste li znali?

Instrument za mjerenje brzine vjetra naziva se anemometar, a ako posjeduje mogućnost registracije zapisa vrijednosti mjerenja - anemograf. Brzina vjetra se određuje u metrima u sekundi a u nautici je uvriježena povjesna jedinica čvor. Čvor je jednak brzini od jedne nautičke milje na sat, ili 0.51 m/s. Srednja brzina vjetra na Zemlji iznosi 5,85m/s ili 21km/h.

Sjećate se maestrala na moru u sunčanim i stabilnim ljetnim danima?

Kada Sunce grije zemlju tijekom dana, zrak se diže. Tlak zraka nad kopnom tada pada. Nad morem, koje se zagrijava znatno sporije od kopna, zrak ostaje hladniji. Stoga se tamo zrak jedva diže i tlak je visok. Kako bi kompenzirao razliku tlaka, zrak sada puše prema kopnu. Ovo kretanje se manifestira kao vjetar. Maestral je vjetrar s mora, jača od sredine dana - sada je nadati se jasniji mehanizam nastanka.

Od večeri situacija je obrnuta: kopno se hladi brže od vode, zrak na njemu postaje gušći i teži, a tlak zraka pri tlu raste. Zatim puše u pučinu, tj. prema vodi.

U svakoj točki vjetar ima smjer i brzinu. Smjer vjetra se određuje prema strani svijeta odakle puše (u prizemlju se određuje pomoću vjetrulje). Jačina vjetra raste s porastom nadmorske visine zbog veće izloženosti strujanju, ali utječe i reljef na izloženost vjetrovima. Vjetrovitije je i u otvorenim nezaštićenim nizinama. Gradsko područje povećava prizemno trenje, te je i za 25% manja srednja brzina vjetra od okolice.

Vrijeme & Radar urednički tim

Više o temi