Svjetski dan oceana 8 lipnja/juna; Zanimljive činjenice o njima

Danas, 8. lipnja, obilježavamo Svjetski dan oceana, priliku da razmislimo o vitalnoj važnosti naših mora. Temperature mora su rekordne, dok razina vode raste.

Zemljinih pet oceana — Tihi, Atlantski, Indijski, Arktički i Južni kod Antarktike — pokrivaju više od 71% površine planeta. Zemljini oceani sadrže oko 96,5 posto sve vode na planetu.

Manje od 3 posto sve vode na Zemlji je slatka voda (upotrebljiva za piće). Više od dvije trećine slatke vode na Zemlji zatvoreno je u ledenim kapama i ledenjacima.

Globalna prosječna razina mora porasla je za oko 0,76 centimetara od 2022. do 2023., što je relativno velik skok uglavnom zbog zagrijavanja klime i razvoja snažnog El Niña. Grenlandski ledeni pokrivač topi se brzinom od 287 milijardi tona godišnje, a antarktički ledeni pokrivač gubi 134 milijarde tona godišnje. Oboje će biti čimbenici porasta razine mora.

Podaci pokazuju da je globalna prosječna razina mora porasla ukupno oko 9,4 centimetra od 1993. Stopa ovog porasta također se ubrzala, više nego udvostručivši se od 1993. godine sa 0,18 centimetara godišnje do sadašnje stope od 0,42 centimetra.

Razlog naglog porasta razine u prethodnoj godini se pripisuje El Niña. "Tijekom La Niñe, kiša koja inače pada u ocean umjesto toga pada na kopno, privremeno izvlačeći vodu iz oceana i snižavajući razinu mora", rekao je Josh Willis, istraživač razine mora u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon u južnoj Kaliforniji. "U godinama El Niña, puno kiše koja inače padne na kopno tada pada u oceanu, što privremeno podiže razinu mora."

Ocean stvara 50 posto kisika koji nam je potreban, apsorbira 25 posto svih emisija ugljičnog dioksida i hvata 90 posto viška topline koju stvaraju te emisije. To nisu samo 'pluća planeta', već i njegov najveći 'ponor ugljika' – vitalna zaštita od utjecaja klimatskih promjena.

Otprilike 80 posto svjetske trgovine odvija se pomorskim brodovima – što čini gotovo 3 posto globalnih emisija stakleničkih plinova. Jedna od najvećih prijetnji oceanima je plastika. Milijarde komada plastike nalaze se u oceanima. Jedan dio oceanskog plastičnog smeća toliko je velik da je nazvan "velika pacifička mrlja smeća".

Oceanske struje, kao što su Golfska struja i Sjevernoatlantska struja, igraju ključnu ulogu u regulaciji klime na Zemlji. Promjena ovih strujanja može imati značajne posljedice na vremenske obrasce, utječući na oborine, temperature pa čak i na učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja.

Uz prosječnu temperaturu vode od nešto manje od 11,9 stupnjeva, najviša vrijednost zabilježena u Sjevernom moru 2023. godine od početka dugotrajne serije mjerenja "Helgoland Reede" 1962. godine. S prosječnom temperaturom vode od 6,9 stupnjeva, ožujak 2024. bio je čak i najtopliji ožujak od početka mjerenja.

Rute spomenutih brodova prije 2020. bile su jasno vidljive zbog svijetlih tragova oblaka. Od 2020. emisija sumpornih aerosola drastično je smanjena zahvaljujući rezoluciji UN-a. Od tada brodovi ispuštaju manje sumpora u zrak. Više o tome pročitajte na narednom linku.