Tip nevremena: Što je to superćelija?

Superćelije su najopasnije grmljavinske oluje. Prolomi oblaka, velika tuča i ekstremne oluje su intenzivne nuspojave. Karakteristična značajka superćelije je rotirajući vrtlog unutar oblaka.

Od grmljavinskih oluja, superćelije su najrjeđi tip grmljavinske oluje, ali imaju veliku sklonost stvaranju loših vremenskih uvjeta: intenzivne oborine, vrlo veliku tuču/grad, olujne/orkanske udare vjetra i ponekad tornada.

Superćelija ima široki gornji dio "nakovnja" koji vjetrovi s gornje razine razvlače poput pamuka, dok je donji dio nakovnja široko rastegnut vjetrovima s niske razine. Ono što superćeliju čini jedinstvenom od svih drugih vrsta grmljavinske oluje je to što sadrži duboku i postojanu rotirajuću uzlaznu struju koja se naziva mezociklon.

Ovaj mezociklon izvlači topao, vlažan zrak s tla i potiskuje hladan suhi zrak, i to je ono po čemu su superćelije jedinstvene od svih drugih vrsta grmljavinskih oluja.

Osim standardno potrebnih uvjeta za grmljavinsko nevrijeme (nestabilni uvjeti uz dovoljno energije, topli i vlažan zrak u dubokim slojevima atmosfere, izvor uzgona), superćelije zahtijevaju jako "skretanje", smicanje, vjetrova, što znači da se vjetrovi okreću u smjeru kazaljke na satu s visinom, različitom brzinom.

Snažno uzlazno strujanje uzrokuje okomito naginjanje rotirajućih dijelova zraka unutar grmljavinske oluje. Na primjer, prizemni vjetar može biti s jugoistoka, vjetar na srednjim razinama bit će s jugozapada, a vjetrovi na višim razinama bit će sa sjeverozapada. Smicanje vjetrova s ​​visinom pomaže grmljavinskoj oluji da razvije svoju najbitniju komponentu - mezociklon.

U svojoj bazi superćelije mogu doseći promjer do 50 km, te narasti u visinu od preko 10 km, protežući se iznad granice troposfere.

Brzina kojom se kretala superćelija 31. svibnja, u blizini Našica u Slavoniji, je bila 30-40km/h, dosegla je visinu do nekih 15km, gornja temperatura oblaka bila oko -60°C. Kretala se od Požege, u blizini Našica, sve do Belog Manastira, a naknadne analize će pokazati točnu putanju i duljinu, te eventualnu nastalu štetu.

Ispod superćelije često je vidljiva i rotacija oluje, koja se pojavljuje kao spušteni, rotirajući oblak, nazvan Wall Cloud, formiran ispod baze bez kiše i/ili ispod glavnog olujnog tornja uzlaznog toka, što je vidljivo i na prethodnim slikama iz okoline Našica.

Više o daleko razornijoj superćeliji koja je 2023. godine 13. srpnja pogodila Hrvatsku i ostatak regije pročitajte u nastavku: