Rosa su male kapljice vode koje se pojavljuju na predmetima poput trave ujutro ili navečer pod određenim uvjetima. Kako nastaje rosa?

Rosa nastaje kada se temperatura zraka s bogatim sadržajem vlage ohladi ispod određene temperature, pri čemu se ohlade i predmeti. Kada zrak postane previše hladan da zadržava svu vlagu, pojavljuje se rosa. Temperatura takvog zraka se zove točka rosišta. No, ovo je vrlo grub opis.

Znači osnovni uvjeti za pojavu rose su mjesta gdje temperatura noću padne za dosta stupnjeva, kada je zrak bogat vlagom – poput gorskih-planinskih nizina.

Hladniji zrak manje može zadržati vodenu paru od toplog zraka. To dovodi do kondenzacije vodene pare u zraku oko rashladnih objekata. Kada dođe do kondenzacije, stvaraju se male kapljice vode - rosa.

Vlažnost mjeri količinu vodene pare u zraku. Topao zrak može više da zadrži vlage koja se može kondenzirati tijekom mirnih i spomenutih svježih noći. Zašto su potrebne mirne noći?

Vremenski uvjeti također mogu utjecati na točku rosišta područja. Jaki vjetrovi, na primjer, miješaju različite slojeve zraka koji sadrže različite količine vodene pare. To smanjuje sposobnost atmosfere da stvara rosu.

Hladno vrijeme također može spriječiti stvaranje rose. Kako temperature padnu ispod nule ta oblast može dosegnuti svoju točku smrzavanja. 

Na točki smrzavanja vodena para se ne kondenzira, već sublimira - kada se stanje zraka izravno mijenja iz plinovitog u kruto stanje. To ovdje znači da se vlaga mijenja iz vodene pare u led.

Rosa je važna za poljoprivredu. Rosa obnavlja vlagu u tlu i ograničava isparavanje iz tla za vrijeme stvaranja rose.

Rosa nastaje na predmetima kada se temperatura te površine ohladi na temperaturu koja je niža od točke rosišta zraka u okruženju. Kada se to dogodi, vodena para će se kondenzirati u kapljice ovisno o temperaturi. 

Rosa se najlakše stvara na površinama koje ne provode toplinu iz tla - trava i krovovi automobila neki su od najčešćih primjera. Obično nastaje tijekom mirnog vremena povezanog sa sustavima visokog tlaka.

Sada smo došli i do još jednog uvjeta. Da bi temperatura zraka na tlu pala ispod temperature rosišta mora postojati jaka radijacija topline. To se posebno događa u vedroj noći bez oblaka, kada se toplinska energija praktički nesmetano oslobađa u više slojeve atmosfere.