Vrste kiše: Razlika između kiše i pljuska. Što je intezitet kiše?

Kiša je najčešći oblik tekućih oborina iz oblaka. Otkrijte razliku između kiše i pljuskova, te zašto pada različim intezitetom. Prognoza vremena u toplijem dijelu godine često spominje "pljuskove".

Ovisno o veličini kišnih kapi i trajanju kiše, razlikuju se različite vrste:

Kao da "pada iz kabla" ili sipa "kao iz kante", na mjesto gdje je prije sjalo sunce. Svima je poznata ova situacija, posebno u proljeće i ljeto. Tada se na našim geografskim širinama često javljaju jaki pljuskovi i grmljavina. Ovo je lokalno ograničeno. Dok na jednom mjestu pada jaka kiša, samo nekoliko stotina metara dalje ostaje potpuno suho.

Obično pljuskovi padaju iz pojedinačnih oblaka koje možete vidjeti na nebu. Prolaznog karatkera, s intervalima sušeg i vedrijeg vremena između. Prilično je nepredvidivo gdje se javljaju. Ove kiše su lokalizirane i obično traju od nekoliko minuta do sat vremena.

Kada fronta donese kišu, obično će donijeti potpuino oblačno, sivo nebo, s kišom koja pada veći dio dana. Pljuskove proizvode konvektivni oblaci, poput kumulusa. Najveći kumulusni oblaci nazivaju se kumulonimbusi i dosežu dovoljno visoko u atmosferu da sadrže led/tuču, visine preko 10km.

Zadržat ćemo se na glavni razlog. Jaka kiša se veže za toplije doba godine - je li tako? Uglavnom je to zato što topli zrak apsorbira znatno više vodene pare od hladnog zraka. Za toplog, vlažnog ljetnog dana u atmosferi ima puno vodene pare, tako da se pod pravim uvjetima mogu formirati veliki oblaci koji stvaraju teške kapljice.

Istraživanja pokazuju da intenzitet oborina ima sustavnu ovisnost o temperaturi. Međutim, ne može se zaključiti da samo jačline kiše ovisi od temperature. Lokalni (orografski) i regionalni učinci mogu ograničiti opskrbu i dostupnost vlage, što ovisi od visinskog strujanja, bura isušuje zrak i često to na Jadranu znači suho vrijeme, dok na kopnu može biti znatno hladnije s kišom.

Interakciju mediteranskih ciklona s orografskom barijerom, je primjer jačanja oborina. Orografija može pojačati frontalnu ili konvektivnu kišu. Kako zrak u južnom-zapadnom strujanju doseže Dinaride i diže se iznad kopna, količina oborina se povećava.

Razlika između pljuskova i kiše lako je uočljiva na radaru. Veliki organizirani pojas kiše koji se kreće preko Austrije, dok Alpama oblačna masa donosi i snijeg. Izolirani pljuskovi, lokalno izraženi (moguća pojava tuče) sa grmljavinom prelaze preko sjevera Jadrana unutrašnjosti Hrvatske, sjevera Bosne i Mađarske.