Oblaci često nalikuju pamučnoj vati koja prolazi pored nas na nebu, osobito ako ih gledamo iz aviona. Koliko god oblaci izgledali lijepi, prozračni i pahuljasti, cijeli oblak je prilično težak - iznenadit ćete se i koliko.

Da bi mogli govoriti o ovoj složenoj temi, treba znati prvo od čega se sastoje oblaci. Oblaci uglavnom sadrže zrak, te mnogo kapljica vode i kristala leda. Postoji mnogo različitih vrsta oblaka sa svojim karakteristikama.

Znamo da i sam zrak ima težinu. Atmosferski ili barometarski tlak opisuje se kao sila koja djeluje na površinu. Dakle, zrak ima težinu, a meteorolozi je vrlo često mjere pomoću instrumenta koji se zove barometar.  

Znači ima težinu, ali također ima i gustoću. Budući da se oblaci sastoje od čestica, oni također moraju imati težinu i gustoću. Dakle, što su oni točno?

Možemo odrediti vrijednost težine tipičnom kumulusnom oblaku. To su oblaci koji se okomito razvijaju. Kumulusi često imaju tamnu donju stranu, a prema vrhu izgledaju poput brda. Mogu biti u svim oblicima i veličinama: mali, srednji i veliki.

Istraživači su utvrdili da kumulusi sadrže 0.5 grama vode po kubičnom/kubnom metru oblaka. Također su izračunali da prosječni kumulusni oblak ima volumen od 1 kubičnog kilometra ili 1 milijarde kubičnih metara. Množenjem volumena s gustoćom otkrivamo da naš kumulusni oblak sadrži 500 000 kilograma kapljica vode.

To je usporedivo s težinom krda od 75 afričkih slonova. U međuvremenu, veliki grmljavinski oblak jednak je težini 200 000 slonova.

Unatoč toj enormnoj težini, kumulusi ne 'padaju' dolje. Zašto? O tome u drugom dijelu ovog teksta, koji će uskoro biti objavljen.