Ovisno o dobu dana i vremenu, nebo je ponekad plavo, ponekad crveno, ponekad sivo. Nebo nad Hrvatskom gotovo je bez oblaka i jarko plavo oko tjedan dana. Ali zašto je nebo plavo?

Plava boja neba je znak lijepog vremena kada na nebu nema oblaka. Takozvana struktura neba proizlazi iz činjenice da se kratkovalni, plavi dio sunčevog zračenja, znatno jače raspršuje u molekulama zraka nego dugovalni, crveni dio.

Budući da molekule raspršuju uglavnom plavu svjetlost, vedro nebo bez oblaka izgleda nam plavo. To je vrlo jednostavan opis.

Ova razlika u ponašanju raspršenja je posljedica činjenice da je promjer molekule zraka znatno manji od valne duljine raspršene svjetlosti. 

Sama sunčeva svjetlost izgleda svijetlo bijela. Zapravo, sastoji se od dobro poznatih duginih boja od ljubičaste, plave, zelene do žute i crvene. Različite boje odgovaraju različitim valnim duljinama. 

Kako svjetlosni valovi ulaze u atmosferu, počinju se raspršivati ​​u svim smjerovima zbog sudara s atomima i molekulama zraka, česticama izmaglice i aerosolima u zraku. To se naziva Rayleighovo raspršenje.

To raspršivanje nije u jednakom omjeru, već ovisi od spomenutih valnih duljina. Tako veliki dio npr. ljubičaste svjetlosti (najkraće valne duljine) se rasprši i bude izbačen natrag u svemir, drugi dio biva otklonjen vodoravno ili pod određenim kutom u odnosu na površinu zemlje.

Čestice u zraku šire svjetlost i raspršuju je u svim mogućim smjerovima. Valovi plave boje se raspršuju oko četiri puta jače od valova crvene svjetlosti, jer putuje kao kraći val.

Što je svjetlost više kratkovalno, to se više raspršuje. Čestice zraka posebno jako raspršuju plavu i kratkovalnu svjetlost, zbog čega je nebo danju plavo.