Početak / Izbor urednika /

Zašto decembar/prosinac kao najmračniji mjesec, nije najhladniji?

18:00
4. prosinca 2024.

Decembar/prosinac
Najmračniji mjesec, nije najhladniji?

Dani postaju sve kraći, a noći duže kako se približavamo kalendarskom početku zime. Zašto najkraći, pa tako i najmračniji dan u godini nije najhladniji? Čak ni decembar/prosinac nije najhladniji mjesec.

Umjesto da rotira savršeno okomito, naš je planet nagnut za oko 23.4 stupnja u odnosu na putanju kojom se planet kreće oko Sunca. Tako imamo i četiri godišnja doba: zimu, proljeće, ljeto i jesen.

Dok Zemlja dovršava jedan krug oko Sunca svake godine, različiti dijelovi planeta nagnuti su prema našoj zvijezdi u različito vrijeme i dobivaju najviše izravne sunčeve svjetlosti. Što je Zemljina površina više nagnuta od Sunca, manje vremena provodi na dnevnom svjetlu. Zimski solsticij na sjevernoj hemisferi je najkraći dan na sjevernoj hemisferi, događa se 21., 22. ili 23. prosinca svake godine

Najmračnije doba godine (s aspekta dužine trajanja dana i noći) je znači zimski solsticij - dan s najmanje sunčeve svjetlosti i najdužom noći. Međutim, najhladnije doba godine obično je tjednima kasnije ili i mjesec dana nakon zimskog solsticija. Zašto?

Ovo kašnjenje između solsticija i najhladnijih ili najtoplijih temperatura u godini, učinak koji se naziva "sezonski odmak". Voda zadržava toplinu. Oko 72 posto Zemljine površine prekriveno je oceanima, rijekama i jezerima. Tijekom sezona dužih dana i više sunčeve svjetlosti, ove geografske značajke mogu pohraniti i zadržati toplinu tijekom dugih vremenskih razdoblja, prije nego što je emitiraju kako dani postaju kraći.

Astronomski i klimatološki početak zimepročitajte više

Što je lokacija bliža oceanu, sporije su sezonske varijacije u temperaturi. Prema navodima stručnjaka potrebno je četiri puta više energije da se temperatura vode podigne za jedan stupanj nego stijene.

Tako i kada je nadjuži dan u godini, lipanj/juni nije i najtopliji mjesec, već toplinske valove učestalije imamo u kolovozu kada se najviše akumuliralo topline u morima/oceanima, tlu... A kod nas u narodu je poznata veljača/februar kao hladni mjesec, iako je tada dan puno duži nego u decembru/prosincu.

Prethodno nabrojani fizički objetki ne reagiraju odmah na toplije ili niže temperature, a potrebno je i vrijeme da se akumulira topao/hladni zrak, koji se vremenskim obrascima prenosi na naše geografske širine.

Vrijeme & Radar urednički tim
Više o temi
subota, 23. kolovoza 2025.

Razorne poplave

Prije 20 godina: Alpske poplave 2005.
Prirodni fenomen: Vodopad od oblaka
četvrtak, 4. rujna 2025.

Orografski oblaci

Prirodni fenomen: Vodopad od oblaka
Pješčana oluja uz obalu Granade
ponedjeljak, 18. kolovoza 2025.

Fenomen: Toplinski udar

Pješčana oluja uz obalu Granade
Svi tematski članci
Ovo bi vas moglo zanimati
Silhouette einer Person auf Holzpfählen im Meer, umgeben von farbenfrohen Polarlichtern, die sich im Wasser spiegeln.
četvrtak, 4. rujna 2025.

Fotografije iz Njemačke

Polarna svjetlost sve do srednje Europe
Neće nas napustiti ljetni dani?
petak, 5. rujna 2025.

Prolazno naoblačenje

Neće nas napustiti ljetni dani?
Svježija subota na kopnu, pa toplije
subota, 6. rujna 2025.

Sunčani dani do srijede

Svježija subota na kopnu, pa toplije
Svi članci
Vrijeme & Radar

www.vrijemeradar.hr

facebookKontakt
Privatnost | Pravne informacije | Izjava o pristupačnosti